Popisom gradjana legalizovat ce se etnicko ciscenje

Mar 04, 2013

SD BiH je prije svega protiv načina na koji se ovaj popis odvija. Razlika između ovog popisa i popisa sprovedenog 1991. godine je  u tome što se lica koja su odsutna iz zemlje duže od 12 mjeseci neće računati u ukupan broj stanovništva. Ova promjena je bez ikakvog osnova i djelo je onih snaga u Parlamentu BiH koje nam poručuju da mi, bosansko-hercegovačka dijaspora u BiH,  nemamo šta da tražimo!…Popis stanovništva se nije smio sprovesti prije sprovođenja presude  Sejdić – Finci čime se istom daje politička konotacija pukog nacionalnog prebrojavanja stanovnika i gubljenja atributa građanskog ideala države…… Za riješenje ovog problema potrebna je politička volja vodećih parlamentarnih stranaka koje su  donijele Zakon o popisu stanovništva i ovdje je problem jer te volje nema. Njima nije do interesa da se dijaspora aktivnije uključi u ovaj popis zbog čega su i promjenili Zakon o popisu stanovništva iz 91. godine. Nažalost, ovakvom brojanju stanovnika doprinosi i naša dijaspora svojom indolentnošću, apstinencijom i nedostatkom zainteresovanosti da mijenja postojeću vlast…..Jedan od naših prijedloga je bio priznavanje Bosanaca i Hercegovaca kao ustavne kategorije gdje bi se odbranila prava svih onih koji ne pripadaju nijednom konstitutivnom narodu, takozvanim mješovitim brakovima i ostalim čime bi do izražaja više došao građanski koncept države. To je osnovno demokratsko i građansko pravo čime bi se ojačale one snage koje podržavaju suverenitet i nezavisnost BiH…..Mi svakako pozdravljamo nastupe SSD BiH kako bi se medijski objelodanio problem sa kojim se dijaspora sreće. Međutim, činjenica je da su ovi nastupi bez konkretnih riješenja što postavlja pitanje strategije ukupnog djelovanja SSD BiH. SSD BiH, kao ozbiljna organizacija, mora da na sebe preuzme dio odgovornosti za slab odziv naših građana na izbore, što smatram osnovnim razlogom nonšaliranja njihovih zahtjeva. Činjenica je na žalost da SSD BiH  izbjegava saradnju i zajednički nastup sa Strankom dijaspore BiH što nas sve zajedno čini slabijim……Svakako je najbolji način da se suprostavimo  realizaciji etničkog čišćenja da planiramo da se  u periodu između 1. i 15. oktobra nađemo u mjestima prebivališta i učestvujemo u popisu kako bi pokazali našu opredjeljenost. Dovoljan je jedan član domaćinstva kako bi se cijelo domaćinstvo popisalo. Nemojte čekati da vam popisivači dođu  na vrata već nađite agencije za popis u mjestima prebivališta i obavite svoju patriotsku dužnost koja je u našem zajedničkom interesu!…..

 Poštovani gospodine Osmančeviću! Ne tako davno smo imali intervju, ali pojavila se potreba za još jednim razgovorom za javnost. Povod je popis stanovništva u našoj zemlji, koji je, kao sto je poznato, odložen za prvu polovicu oktobra ove godine.Iako se SDBiH već javno odredila u smislu da će popis stanovništva legalizovati etničko čišćenje, zamolio bih da i za naše čitatelje obrazložite zašto ste protiv popisa, odnosno kakve će on posljedice prouzrokovati nakon što se desi na način na koji je ovakvim Zakonom o popisu predviđen?

OSMANČEVIĆ: Prije svega Vašoj redakciji i Vama velika hvala na interesu i svim onim što činite kako bi se  naši građani pravilno informisali o događajima iz BiH i dijaspore. Mi iz SD BiH nismo protiv popisa stanovništva kao instrumenta prikupljanja podataka  relevantnih sa socijalno-društvenog aspekta planiranja i funkcionisanja države. To je između ostalog i jedan od uslova i zahtjeva koji međunarodna zajednica postavlja pred  BiH na njenom putu ka EU.

SD BiH je prije svega protiv načina na koji se ovaj popis odvija. Razlika između ovog popisa i popisa sprovedenog 1991. godine je  u tome što se lica koja su odsutna iz zemlje duže od 12 mjeseci neće računati u ukupan broj stanovništva. Ova promjena je bez ikakvog osnova i djelo je onih snaga u Parlamentu BiH koje nam poručuju da mi, bosansko-hercegovačka dijaspora u BiH,  nemamo šta da tražimo!

Činjenica je  da se popis sprovodi a da  famozni Aneks 7 Daytona o povratku raseljenih i izbjeglih lica nije sproveden premda je to bila obaveza međunarodne  zajednice i državnih organa. Vladajuće parlamentarne stranke su se brže- bolje potrudile da ponište član 48 Zakona o popisu stanovništva koji je predviđao da će prilikom formiranja vlasti i dalje važiti etnička struktura prema popisu iz 1991. godine i to sve do potpunog provođenja Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma. Ovim popisom će se definitivno staviti tačka na etničko čišćenje. Aneks 7 nikada neće biti sproveden dok god se državi BiH ne vrati njen neotuđivi suverenitet koga su  današnji politički akteri prenijeli na nivo entiteta..

Popis stanovništva se nije smio sprovesti prije sprovođenja presude  Sejdić – Finci čime se istom daje politička konotacija pukog nacionalnog prebrojavanja stanovnika i gubljenja atributa građanskog ideala države. Tokom Pilot Popisa je primijećeno da su određene popisne grupe sugerisale stanovništvu da se izjasne o svojoj etničkoj i vjerskoj pripadnosti, čak i o maternjem jeziku, na određen način. Ovo potvrđuje osjetljivost tih pitanja, te predstavlja rizik koji bi mogao ugroziti Popis.

Šta konkretno znači ako mi u dijaspori popunimo odgovarajući obrazac i pošaljemo ga Direkciji za popis? Kakve će on efekte polučiti?

OSMANČEVIĆ: Popis lica  u inostranstvu regulisan je Zakonom o popisu tačka 40-42 u kome se kaže da „Popis lica će se obaviti na posebnom obrascu za inozemstvo koji propisuje direktor Agencije, pri čemu obrazac obavezno sadržava sljedeća pitanja: ime i prezime, jedinstveni matični broj, općina prebivališta, nacionalnost, vjeroispovijest, maternji jezik, država u kojoj se nalazi, razlog i dužina boravka u drugoj državi”.  U članu 7  stav 2 se kaže da „lica koja ne zadovoljavaju kriterije koji su postavljeni definicijom uobičajenog mjesta stanovanja u mjestu popisivanja, odnosno ne žive, niti se očekuje da će živjeti u mjestu popisivanja, u neprekidnom periodu od barem 12 mjeseci, smatraju se privremeno prisutnim licima, i stoga ih ne treba računati u ukupan broj stanovništva tog popisnog područja.

Praktično, lica iz inozemstva moraju biti u mjestu boravka u periodu između 1. i 15. oktobra ove godine ukoliko žele da budu popisani. Ukoliko se popišu samo slanjem obrazca iz inostranstva takva lica neće ući u tzv ”ukupan broj stanovnika”.  Iz gore priloženog sadržaja posebnog obrazca čini se da naša imovina u BiH neće biti popisana. Ovakav odnos prema B-H dijaspori otvara prostor za mnoge špekulacije –  od  nepoštivanja etičke strukture lokalne vlasti iz popisa 91. pa do mogućnosti uzurpiranja imovine od strane entitetskih vlasti korigovanjem katastarskih i gruntovnih izvodaka. Prisjetimo se samo uzurpirane imovine višegradskih nasljednika Pašana Hadžića u slučaju Andrićgrada.

Imate li prijedlog kako, što bi se kod nas reklo, dohakati takvom brojanju stanovnika BiH?

 OSMANČEVIĆ: Za riješenje ovog problema potrebna je politička volja vodećih parlamentarnih stranaka koje su donijele Zakon o popisu stanovništva i ovdje je problem jer te volje nema. Njima nije do interesa da se dijaspora aktivnije uključi u ovaj popis zbog čega su i promijenili Zakon o popisu stanovništva iz 91. godine. Nažalost, ovakvom brojanju stanovnika doprinosi i naša dijaspora svojom indolentnošću, apstinencijom i nedostatkom zainteresovanosti da mijenja postojeću vlast.

Jedan od naših prijedloga je bio priznavanje Bosanaca i Hercegovaca kao ustavne kategorije gdje bi odbranila prava svih onih koji ne pripadaju nijednom konstitutivnom narodu, takozvanim mješovitim brakovima i ostalim čime bi do izražaja više došao građanski koncept države. To je osnovno demokratsko i građansko pravo čime bi se ojačale one snage koje podržavaju suverenitet i nezavisnost BiH.

 Kome je upućivan takav prijedlog i kako su vladajuće stranke na to eventualno reagirale?

OSMANČEVIĆ: Mi smo se obraćali Parlamentarnoj skupštini  BiH bez da smo dobili povratnu informaciju. Takođe smo aktivni u našim medijskim sapštenjima kako bi istakli značaj popisa stanovništva i indolentnost državnih vlasti prema ovom problemu. Još jednom da zaključim da riješenja koja osiguravaju sva demokratska i ljudska prava naših građana postoje i da ga mi imamo u okviru naše Demokratske koalicije. Svu odgovornost za ovakvo stanje snose vodeće parlamentarne stranke koje su donijele diskriminatorski Zakon o popisu.

Visokopozcicionirani kadrovik SDP-a i ministar komunikacija i prometa BiH Damir Hadžić je izjavio da je popis “tehničkog karaktera”. Komentar?

OSMANČEVIĆ: Očigledno je da je ovakav pristup gospodina Hadžića pogrešan čiji je osnovni cilj formalno sprovođenje ovog popisa kako bi se zadovoljio uslov o pridruživanju BiH EU. Ovakva izjava ponižava dijasporu  i žrtve genocida jer minimizira značaj popisa te nas  diskriminira u odnosu na druge građane. Gospodin Hadžić  dalje ne uviđa da popis stanovnika pored tehničkih (statističkih) podataka daje i one kvalitativne informacije značajne da odslikaju ekonomski, socijalni, zdravstveni i kulturni  nivo razvoja  društva i učine nas više prepoznatljivijim prema međunarodnoj zajednici.

Naši građani u dijaspori imaju potrebu da budu pravovremeno informirani o ovom važnom pitanju. Kako još, osim putem medija, doći da tačnih informacija i uputstava vezano za popis? Da li je vaša stranka aktivna na tom planu?

OSMANČEVIĆ: Mi smo veoma aktivni u onim zemljama u kojima imamo svoje predstavnike. Obilazimo naše građane i informišemo ih o suštini i značaju ovog popisa.  Za sve naše građane u inostranstvu savjetujemo da posjete website  Agencije za statistiku BiH http://www.bhas.ba/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=60&Itemid=105&lang=ba. Tim više, jer konačna tehnička verzija popisnog obrazca nije završena i trenutno se radi na otklanajanju problema koji su uočeni prilikom  probnog popisa.

 Predstavnici SSDBiH se upravo ovih dana pojavljuju u nekim bh. elektronskim medijima vezano za ovu temu. Kako komentirate njihove aktivnosti po pitanju popisa i zar ne bi bilo korisnije da medijski nastupate  skupa, ili barem sa usaglašenim stavovima, bez obzira što ste vi politička stranka, a oni to nisu?

OSMANČEVIĆ: Svakako, gospodine Gušiću! Stranka dijaspore BiH nije stranka u vlasti i djeluje zajedno sa koalicionim partnerima i ostalim centrima civilnih inicijativa   te bi zajednički nastup bio djelotvorniji i snažniji.  Mi svakako pozdravljamo nastupe SSD BiH kako bi se medijski objelodanio problem sa kojim se dijaspora sreće. Međutim, činjenica je da su ovi nastupi bez konkretnih riješenja što postavlja pitanje strategije ukupnog djelovanja SSD BiH. SSD BiH, kao ozbiljna organizacija, mora da na sebe preuzme dio odgovornosti za slab odziv naših građana na izbore, što smatram osnovnim razlogom nonšaliranja njihovih zahtjeva. Činjenica je na žalost da SSD BiH  izbjegava saradnju i zajednički nastup sa Strankom dijaspore BiH što nas sve zajedno čini slabijim.

Ovo je preozbiljno pitanje da bi se stvari prepustile stihiji i volji vladajuće četvorke/šestorke/sedmorke. Hoće li vaša stranka, skupa sa svojim koalicionim partnerima, učiniti još neki politički potez u cilju da se spriječi zakazani popis stanovništva po ovakvom Zakonu?

OSMANČEVIĆ: Mi smo u stalnoj vezi sa našim koalicionim partnerima i ne bih želio da prejudiciram naše dalje aktivnosti.  Činjenica je da i međunarodna zajednica nasjeda igri vladajućih stranaka.  Sačekat ćemo na konačnu verziju Zakona o popisu stanovništva !

 Šta biste po pitanju popisa eventualno poručili našim građanima, posebno nama u dijaspori?

OSMANČEVIĆ: Stranka dijaspore je svjesna da sva dijaspora neće biti popisana na narednim izborima kako zbog objektivnih razloga tako i zbog nedovoljne političke svijesti pa ako hoćete da kažem i gubljenja osjećaja pripadnosti svojoj državi, zbog svoje apstinentnosti  ali i maćehinskog odnosa predstavnika državne vlasti.

Svakako je najbolji način da se suprostavimo  realizaciji etničkog čišćenja da planiramo da se  u periodu između 1. i 15. oktobra nađemo u mjestima prebivališta i učestvujemo u popisu kako bi pokazali našu opredjeljenost. Dovoljan je jedan član domaćinstva kako bi se cijelo domaćinstvo popisalo. Nemojte čekati da vam popisivači dođu  na vrata već nađite agencije za popis u mjestima prebivališta i obavite svoju patriotsku dužnost koja je u našem zajedničkom interesu!.

Hvala velika za ovaj razgovor.

OSMANČEVIĆ: Vama takođe veliko hvala na vašim  naporima i kvalitetnim prilozima!

RAZGOVOR VODIO: Bedrudin GUŠIĆ (450)

Comments are closed.